Pregled i hronologija delimično uspostavljeni prema fotodokumentaciji, pozivnicama i novinskim člancima, pismima, i drugoj građi sačuvanoj u arhivu i domu Stevana Kragujevića, kao i na osnovu nekadašnjih i novijih informacija iz knjiga, časopisa, štampe i medija.




Izložba “Stevan Kragujević, jedan senćanski hroničar i svetlopisac”, Muzeju grada Sente, 20. maj 2022.




Pet godina “Kola” - izložba fotografija 15. maj 1953.

Prva samostalna izložba - 100 fotografija Stevana Kragujevića 1956.

Druga izložba, Kikinda, 11-19. maj 1957.

Treća međunarodna izložba fotografija, Beograd, 1956.

Prva savezna izložba fotoreportera Jugoslavije, Zagreb, 1957.

Тito, četrdeset godina na čelu Partije, Narodna biblioteka Srbije, Beograd, 23. maj 1977.

Tito i pioniri - Izložba povodom Titovih jubileja i godišnjice oslobođenja Sente 8. oktobra 1977.

YU PRESS FOTO, Beograd, izložba sedamdesetih

Salon fotografije, Beograd, sedamdesetih

Tito i pioniri. Temerin, 1978.

Tito i pioniri. Novi Sad, 1980.

Titi i pioniri. Izložba u Domu pionira Beograda, 1981.

Tito i pioniri. Pedagoški muzej u Beogradu, 1981.

Sajam knjiga, Beograd, 1981.

BEFU, Prvo svetsko bijenale fotografije u Beogradu, 19. oktobar – 2. novembar 1985.

100 fotografija sa Tise, Senta, 7. juli 1984.

Izložba posvećena Ivi Andriću, Biblioteka grada Beograda, 1984.

Izložba, Politika, Povodom jubileja 80 godina Politike, 1984.

Tito i pioniri, Osnovna škola “Jovan Popović”, Čoka, 6. oktobar 1984.

Retrospektivna izložba fotografija i fotoreportaža Stevana Kragujevića, Senta, 1994.

Senta koje više nema. Izložba fotografija, Gradski muzej, Senta, 22. mart-14. april 1996.

Izložba povodom promocije fotomonografije Kragujević. Senta, 1998.

Izložba fotografija, Gradski muzej, Senta, 9. mart 2000.

Rana izložba


POSHUMNO

Izložbe povodom monografije „Prostor večnosti“ 16. april Senta, 22. april Beograd 30. april, Novi Sad, 2003.

Tanjug Foto, 2003.

Vek Politike, 1904-2004.

Studentski bunt ’68, Izložba fotografija, knjiga i dokumenata

Osnivanje Legata porodice Kragujević, Istorijski arhiv Beograda, 16. septembar 2010.

Njujorška filharmonija u Beogradu, Sava centar, 24. oktobar 2010.

Izložba – Slobodan Marković (Libero Markoni). Narodna biblioteka Srbije, 20. 09.-20. 11. 2011.

Dani sećanja – Spomen izložba, Senta, 17. april 2012.

“Čuvari uspomena i svedoci istorije”. Promocija monografije Darka Dozeta

Muzej istorije Jugoslavije 1. april 2015., svečanost i konferencija za štampu


TV INTERVUJI

Kamenko Katić, TV Beograd, emitovano 12. juna 1996. na Drugom programu RTS

Portret Stevana Kragujevića: Razgovor s povodom.

Dva portreta


Izložba “Stevan Kragujević, jedan senćanski hroničar i svetlopisac”, Muzeju grada Sente, 20. maj 2022.

Povodom veka od rođenja i dvadeset godina od smrti Stevana Kragujevića, u Muzeju grada Sente otvorena je 20. maja 2022. izložba “Stevan Kragujević, jedan senćanski hroničar i svetlopisac”. Izložbu su otvorili Tanja Kragujević, pesnikinja i Atila Pejin, kustos, istoričar Gradskog muzeja u Senti. Predstavljen je Zavičajni legat Stevana Kragujevića, koji čine najznačajnije, legendarne fotografije Stevana Kragujevića, kao i uspomene na godine učenja fotozanata i zavičajni ambijent, ali i i druženja sa znaćajnim senćanskim umetnicima od kojih su neki postigli svetski ugled i slavu (Karolj Andruško, Ištvan Tot) a čiji au pokloni Stevanu takođe sastavni deo ovog Legata

Posebno mesto u Zbirci imaju raritetni predmeti - poput krčaga u keramičkoj izradi Pala Klauza, koje je stihovima vinskih zdravica na srpskom i mađarskom jeziku ukrašavao učitelj Stevana Sremca, Toša Branovački (1834 - 1919). Kolekcija će čuvati i druge predmete etnokulture i umetnosti, koje je sakupljao Kragujević, a tu su i vredni darovi Stevanovih prijatelja Senćanina, proslavljenih umetnika - poput minijaturnih knjiga iz kolekcije čuvenog Karolja Andruška (1915 - 2008), od kojih je jedna, posvećena Senti, čije su dimenzije 3x4 cm, rađena isključivo na osnovu duboreza prema Kragujevićevim fotosima (1988) kao bibliofilsko izdanje.

Vrh strane

OMAŽ ZAVIČAJU: Otvoren zavičajni legat Stevana Kragujevića u Senti

NJIH dvoje, Stevan Kragujević i lajka, stvarali su legendarne stvari, a reč je bila o sasvim običnim ljudskim stvarima.

O životu", napisao je o čuvenom foto-reporteru njegov dugogodišnji kolega novinar Borko Gvozdenović.

Ponajpre se to odnosi na život Kragujevićevog rodnog grada, Sente, gde je učio fotografski zanat i načinio prve fotose svog zavičaja i njegovih žitelja. Iako je ceo radni vek proveo u Beogradu, predan radu u svojoj matičnoj kući, "Politici", punih 66 godina drugujući sa kamerom, do poslednjeg dana života, Stevan je bio i ostao Senćanin. Bogata foto-dokumentacija pohranjena je u Istorijskom arhivu Sente, a 20. maja, u Muzeju grada, otvorena je Zavičajna zbirka Stevana Kragujevića.


Izložene su bile tim povodom antologijske fotografije, poput "Skeladžije" (1946) i "Kubikaša" (1950), ali i druge, iz bogate kolekcije koju je iz perioda saradnje sa Stevanom posedovao Muzej, ali i onih koja je stvarana više godina, na osnovu prilaganja Stevanove ćerke.

Pet godina “Kola” izložba fotografija - 15. maj 1953.

Pet godina “Kola”, 1953. Izložba fotografija u Narodnom univerzitetu „Braća Stamenković“.

Ansambl nacionalnih igara “Kolo”, sa najvećim brojem koncerata, nacionalnih i međunarodnih priznanja, počeo je sa radom 15. maja 1948. u Beogradu. Stevan Kragujević živo je pratio aktivnosti i nastupe prvog profesionalnog naciolnog ansambla, fotografisao njegove članove u službene i propagandne svrhe, zasnovao brojna prijateljstva – između ostalih, sa mladim igračima “Kola”, kasnijim legendama, bračnim parom Živkom i Bratislavom Batom Grbićem – a ovekovečio je i koncerte i najupečatljivije momente nastapa istaknutih članova.

Prvi jubilej, pet godina “Kola” obeležen je koncertom u Domu kulture “Braća Stamenković” u Beogradu, gde je održana i izložba fotografija Stevana Kragujevića, a album izabranih fotosa autor je tom prilikom poklonio ovom nacionalnom anslamblu, to jest njegovom umetničkom rukovodiocu gospođi Branki Skovran. Obiman izbor snimaka kao i sami filmski negativi čuvaju se u Arhivu porodice Kragujević u Istorijskom arhivu Beograda, uz precizno rasvetljavanje pojedinih igara i idenfikovanje ličnosti samih plesača, koje je legatoru, Tanji Kragujević ljubazno pružila gospođa Živka Grbuć.

Vrh strane

15. maj 1953. Gosti razgledaju izložbu fotografija Stevana Kragujevića.

Gđa Olga Skovran prima od igračice Olivere Mikić albume fotosa anslambla, koje je priredio fotograf i prijatelj "Kola" Stevan Kragujević.

Gđa Olga Skovran sa istaknutim igračima "Kola" Bratislavom i Živkom Grbić.

Prva samostalna izložba - 100 fotografija Stevana Kragujevića 1956.




Prva samostalna izložba - 100 fotografija Stevana Kragujevića – otvorena je u subotu 28. aprila 1956. u 17 časova, u “Beloj lađi” u Senti. Sačuvana je pozivnica za izložbu – sa Stevanovim fotosom Gradske kuće, takođe, i Knjiga utisaka, sa pečatima pokrovitelja Izložbe: Narodne tehnike i Kluba foto i kinoametara Sente.


Vrh strane

Druga izložba, Kikinda, 11-19. maj 1957.




Izložba istog koncepta otvorena je 1957. godine i u Kikindi, a Knjiga utisaka koja je sačuvana ukazuje na organizotore: Sreski odbor Narodne tehnike i Automobilsko i motociklističko društvo Kikinde. Izložba je trajala od 11. do 19. maja 1957.


Vrh strane

Treća međunarodna izložba fotografija, Beograd, 1956.




Treća međunarodna izložba fotografija, Beograd, 1956. Sačuvana je publikacija sa ove izložbe (Istorijski arhiv Beograda, Legat porodice Kragujević). Stevanov fotos „Na toplim izvorima“ imao lep uspeh, i zabeležio ga je i autor članka u tadašnjoj „Politici“.


Vrh strane

Prva savezna izložba fotoreportera Jugoslavije, Zagreb, 1957.


Prva savezna izložba fotoreportera Jugoslavije, Zagreb, 1957. Stevan Kragujević je sačuvao Plaketu dodeljenu učesnicima, koja se drugim njegovim važnim priznanjima i nagradama čuva u Legatu Stevana Kragujevića, u Muzeju istorije Jugoslavije.


Vrh strane

Тito, četrdeset godina na čelu Partije, Narodna biblioteka Srbije, Beograd, 23. maj 1977.


Тito, četrdeset godina na čelu Partije, Narodna biblioteka Srbije, Beograd, 23. maj 1977. Velika tematska izlozba knjiga, časopisa i fotografija organizovana je povodom ovog jubileja u vodećoj kulutnoj ustanovi Beograda. Tokom razgledanja izložbe, Tito se setio jedne fotografije – a domaćini su mu je ubrzo pokazali. Prema reportraži iz Politike 24, maja 1977. godine, koja izveštava sa ovog događaja – bila je to fotografija Stevana Kragujevića, „Na kućnom pragu“, načinjena nakon Titovog povratka iz Amerike, 1963. Stevan je sačuvao reprint ove stranice svog matičnog lista, a ovaj fotos je i dalje beležio svoju zanimljivu istoriju izlaganja i objavljivanja.


Vrh strane

Tito i pioniri - Izložba povodom Titovih jubileja i godišnjice oslobođenja Sente 8. oktobra 1977.







Tito i pioniri. Izložba povodom Titovih jubileja i godišnjice oslobođenja Sente, u organizaciji Kulturno-obrazovnog centra “Turzo Lajoš”, otvorena je Muzeju grada, u subotu 8.oktobra 1977. u 10 časova. Izložbu je, u pristustvu velikog broja Senćana, prijatelja i ljubitelja fotografije, otvorio Tot Horgoši Pal, Predsednik Izvršnog veća SO Senta. Stevan se tom priliko sreo sa mnogim svojim prijateljima Senćanima, između ostalih, Andruško Karoljom, Nestorom Slavnićem, Mišom Preradovim, i drugima. Mali koncert učenika Muzičke škole obojio je na svoj način ovaj događaj, kome su prisustvovali i članovi porodice – supruga Lepa i njena majka, a poseban gost bio je Stevanov kolega i prijatelj, fotoreporter Politike, Ivan Nikolić, koji je načinio seriju fotografija.

   


Vrh strane

YU PRESS FOTO, Beograd, izložba sedamdesetih.


 

YU PRESS FOTO, Beograd, izložba sedamdesetih.

Vrh strane

Salon fotografije, Beograd, sedamdesetih.


 

Salon fotografije, Beograd, sedamdesetih. Stevan Kragujević je kao i većina drugih istaknutih forotoreportera i fotoumetnika, učestvovao u nizu izložbi koje je organizovao Foto-savez Jugoslavije u svom izložbenom prostoru, u ulici Bulevara revolucije 44, u Beogadu. Na jednoj od njih, snimljen je sa svojim fotosom novoizgrađenog beogradskog mosta “Gazela”.

Vrh strane

Tito i pioniri. Temerin, 1978.


 

Opštinska konferencija SSOV u čast XI kongresa SKJ i Dana mladosti, organizovala je izložbu fotogfafija Stevana Kragujevića koja je od 19. do 21. maja 1978. bila otvorena u Holu Doma kulture u Temerinu.

 

Vrh strane

Tito i pioniri. Novi Sad, 1980.








Fotogalerija, Foto i kino klub “Branko Bajić” i Gradska konferencija SSOV Novi Sad, Narodnih heroja 19 – izložba priređena povodom prolaska Štafete Mladosti kroz Novi Sad. Otvaranje izlože je bilo upriličeno 17. marta 1980. Autor izložbe, Stevan Kragujević, susreo se tom prilikom sa kolegama iz kluba “Branko Bajić”, na radnom sastanku, kome je prisustvovao i gradonačelnik Novog Sada Jovan Dejanović, a takođe i mlade kolege i novinari.

 

 


Vrh strane

Titi i pioniri. Izložba u Domu pionira Beograda, 1981.


 

Posebni plakat-poster velikog formata bio je izložen ulasku u Pionirski park, preko puta Savezne skupštine,sa pozivom na izložbu. Kolege su fotografisale i samog autora ove postavke, Stevana Kragujevića.

 

 

Vrh strane

Tito i pioniri. Pedagoški muzej u Beogradu, 1981.




Naslovnu stranu Kataloga tematske izložbe više umetnika - Vaspitanje i obradozvanje u misli i delu Josipa Broza Tita – pripremio je Stevan Kragujević.

 

Vrh strane

Sajam knjiga, Beograd, 1981.




Izdavačka kuća Komunist, povodom objavljivanja Dela Edvarda Kardelja prezentovala je izbor fotografija. Fotos velikog formata Stevana Kragujevića bio je u prvom planu izložbenog štanda.

 

Vrh strane

BEFU, Prvo svetsko bijenale fotografije u Beogradu, 19. oktobar – 2. novembar 1985.


BEFU, Prvo svetsko bijenale fotografije u Beogradu, 19. oktobar – 2 novembar 1985, (selektor Nikola Radošević). Diploma dodeljena učesnicima čuva se u Legatu Stevana Kragujevića u Muzeju istorije Jugoslavije.

 

   

Vrh strane

100 fotografija sa Tise, Senta, 7. juli 1984.








Izložbu je otvorio Predsednik izvršnog veća Skupštine opštine Senta Urban Ištvan, govorom na srpskom i mađarskom jeziku. Izložba je bila otvorena od 7. do 15. jula 1984, u sali Kulturnog centra Eužen, a upriličena je, kako svedoči beleška koju je na pozivnici ispisao Stevan Kragujević, povodom otvaranja i predaje novoizgrađenog dela odbrambene linije – Keja u Senti.

 

     

Vrh strane

Izložba posvećena Ivi Andriću, Biblioteka grada Beograda, 1984.


Izložba posvećena Ivi Andriću. Biblioteka grada Beograda, 1984. Na izložbi je bio predstavljen i jedan od portreta iz reprezentativne serije koju je načinio Stevan Kragujević.

 

Vrh strane

Izložba, Politika, Povodom jubileja 80 godina Politike, 1984.


Stevan Kragujević je za dugogodišnji rad u Politici dobio Zlatnu plaketu ove kuće, koju mu je 28. maja 1985. uručio Aleksandar Bakočević, tadašnji direktor Politike.

 

Vrh strane

Tito i pioniri, Osnovna škola “Jovan Popović”, Čoka, 6. oktobar 1984.



Tito i pioniri, Osnovna škola “Jovan Popović”, Čoka, 6. oktobar 1984. Stevan je nastojao da mu se izloženi fotosi vrate, te je tako sačuvan i njegov koverat sa originalnom pošiljkom Čoki.

 

Vrh strane

Retrospektivna izložba fotografija i fotoreportaža Stevana Kragujevića, Senta, 1994.


Retrospektivna izložba fotografija i fotoreportaža Stevana Kragujevića, Senta, 1994. Kulturno-obrazovni centar Senta i Gradski muzej Sente, 25. februar, petak, u 17 časova 1994. Galerija Gradskog muzeja u Senti. Izložbu je otvorio Atila Pejin.

 

   

Vrh strane

Senta koje više nema. Izložba fotografija, Gradski muzej, Senta, 22. mart-14. april 1996.






Senta koje više nema. Izložba fotografija, Gradski muzej, Senta, 22. mart-14. april 1996.

 

 

Vrh strane

Izložba povodom promocije fotomonografije Kragujević. Senta, 1998.








Kulturno obrazovni centar Turzo Lajoš i Biblioteka grada, priredili su povodom fotomonografija KRAGUJEVIĆ, Senta koje više nema, koja je, sa stihovima Tanje Kragujević objavljena povodom 300. godišnjice Bitke kod Sente i izložbu pod nazivom Alhemija fotografije. Izložba je otvorena 5. februara 1998. u Biblioteci grada Sente, uz uvodne reči dr Draginje Ramadanski i Atile Pejina. Ovom događaju pristustvovao je veliki broj uglednih Senćana, gradonačelnik Atila Juhas, direktor KOC Turzo Lajoš Jene Hajnal , kao i gosti iz Novog Sada – fotoreporteri, novinari i kulturni radnici: majstor fotografije Borivoj Mirosavljević, Stevan Lazukić, kandidat za majstora fotografije, i fotoreporter novosadskog lista “Dnevnik”; Milorad Putnik, profesor istorije i Sekretar Foto, kino i video saveza Vojvodine; dopisnik “Dnevnika” Milorad Mitrović; Živorad Banović, direktor “Naftagasa“ i jedan od najuspešnijih umetničkih fotografa i članova Kluba “Branko Bajić”; kao i prijatelji, zemljaci, članovi porodice – supruga Lepa Kragujević, kao i Zorka Vujić, udova Jovana Vujića.

 

Vrh strane

Izložba fotografija, Gradski muzej, Senta, 9. mart 2000.



Izložba je organizovana kao retrospektiva radova Stevana Kragujevića, u svetlu priznanja koje je dobio za svoj dugogodišnji rad, te i nagrade “Svetozar Marković” za životno delo (15. jun 1996). O Stevanu Kragujeviću i njegovom radu govorila je dr Draginja Ramadanski.

 

Vrh strane

Rana izložba


Veliki broj izložbi Stevan Kragujević je priredio u ambijentima osnovnih škola Sente, Beograda, u radnim kolektivima i domovima kulture. Ne zna se sa koje su od tih izložbi sačuvani fotosi, no način prezentovanja (kartonirana podloga kao i izlaganje na radnim stolovima) ukazuje na takav ambijent.

Vrh strane

POSHUMNO


Izložbe povodom obeležavanja godišnjice odlaska Stevana Kragujevića i objavljivanja
fotomonorfafije “Prostor večnosti” Foto, kino i video Savez Vojvodine u saradnji sa SO Senta, 2003):

Vrh strane

Izložbe povodom monografije „Prostor večnosti“ 16. april Senta, 22. april Beograd 30. april, Novi Sad, 2003.

Pozorište i kulturni centar Eužen, Senta, 16. april 2003.

Uz govore dr Draginje Ramadanski, Tanje Kragujević, Geze Lenarta, majstora fotografije Foto saveza Jugoslavije; Milorada Putnika, profesora istorije i seketara Foto, kino i video savaze Vojvodine, kao i Borivoja Mirosavljevića, majstora fotografije Foto saveza Jugoslavije, priređivača knjige „Prostor večnosti“.

Tanjugov Međunarodni press centar, Beograd, 22. april 2003.

Uz učešće dr Milanke Todić, profesora na Fakultetu primenjenih umetnosti, Tanje Kragujević, Borivoja Mirosavljevića, Dušana Đurića, publiciste, Predraga Preže Milosavljevića, šefa Fotoslužbe „Politike“ i Milenka Stefanovića, predsednika Foto saveza Jugoslavije.

Gradska biblioteka Novi Sad, 30. april 2003.

Uz učešće Ane Lazukić, novinara i fotoreportera “Mađar Soa”, Tanje Kragujević, dr Dušana Popova, novinara i publiciste, Gorana Malića, istoričara fotografske umetnosti, kao i Borivoja Mirosavljevića, autora monografije.

 

Vrh strane

Tanjug Foto, 2003.

Tanjug Foto, 2003. Povodom 60 godina novinske agencije Tanjug, njen dugogodišnji fotoreporter Živorad Vučić priredio je publikaciju koja predstavlja 36 imena doajena fotografije ove kuće ali i šire, jugoslovenske fotoreportertske scene. U ovu listu reprezentativnih imena spadaju:

Vili Šimunov Barba, Rista Marjanović, Dragutin Grbić, Žirovad Vučić, Hristifor Nastasić, Stevan Kragujević, Anton Vaš, Jovan Ritopečki, Zoran Miler, Vladimir Dobričić, Branislav Obradović, Aleksandar Šimon, Bogdan Bradvarević, Nenad Petrović, Rade Prelić, Dragan Antonić, Nedeljko Deretić, Milovan Ćirovski, Ognjen Alujević, Vladimir Dimitrijević, Hidajet Delić, Slobodan Plavevski, Darko Dozet, Vladimir Gogić, Petar Obradović, Ljubiša Petković, Branko Savić, Bogoljub Cikota, Stevan Mirković, Pavle Karamatijević, Mladen Jerko, Šurjak, Štoka, Sikimić, Kostovski i Robaret Jaki.

Publikaciju je izdao Tanjug, 2003. godine, obeležavajući šest decenija postojanja.

Tanjug - Telegrafska agencija nove Jugoslavije – osnovana je 5. novembra 1943. godine u Jajcu, u Bosni i Hercegovini, tri sedmice pre Jugoslavije, sa zadatkom da izvesti svet o antifašističkoj borbi na tlu nekadašnje SFRJ, pod vođstvom Josipa Broza Tita.Osnivač Tanjuga je bio Moša Pijade, čija skulptura nalazi u holu zgrade, a prvi direktor bio je Vladislav Ribnikar. Fotarhiva Tanjuga, koja broji više od 3, 5 miliona negativa.

Fotografije zastupljenih autora izložene su na prigodnim izložbama u Beogradu, Banja Luci (14. februar 2004), Kragujevcu (26. juna 2006), itd.

Vrh strane

Vek Politike, 1904-2004.



Izložba fotografija “Sto fotoreportera Politike”, Beograd, 12-23. januara 2004.

Povodom održavanja ove izložbe u povodu velikog Politikinog jubileja, koja je otvorena 12. januara u Holu Palate „Politike“, štampan je i Katalog pod istim nazivom.

U uvodnom tekstu „Svet u njihovom objektivnu“, Branislav Patrnogić između ostalog piše: „Sto godina „Politike“ nije samo jedan vek lista, to je i duga epoha srpskog novinarskog snimateljstva, uopšte, fotografije kod Srba. Ništa značajno u ovoj zemlji i svetu nije zabeleženo na nekom filmskom kvadratiću a da nije objavljeno u „Politici“ ili u nekom od njenih izdanja koja su često fotografiju stavljale iznad svega ostalog.

Taj trenutak, taj delić sekunde, zahtevao je veliko srce, jaku volju i bezmernu ljubav. I čizme od sedam milja kojima može da se prevali svako rastojanje, da se ide po prašini, gazi po blatu, ali i da se klizi po crvenim tepisima, pod kristalnim lusterima.

Tako se ulazilo u svet našeg fotografskog novinarstva.

Mnogo je značajnih imena u proteklim decenijama potpisano ispod slika u „Politici“ i listovima pod njenim okrljem. Oni su kičma sveukupnog srpskog novinarstva. Zato i ova i izložba sa odabranim radovima njenih sto fotoreporterta postaje deo velike baštine sa prepoznatljivim nazivom „Politika“.

Na izložbi je bilo zastupljena fotografija Stevana Kragujevića „Na kućnom pragu“ (Tito, u povratku sa puta, u vrtu svog doma, i njegov vučjak koji ga dočekuje). Fotos je u katalogu predstavljen na strani 12.

Sto fotoreportera „Politike“:

Jurij Usakovski, Aleksanar Simić, Raka Ruben, Andra Ilijaš, Benko Danon, Barta Geza, Mihailo S. Petrović, Gligor Kuđerski, Micko Bugarčić, Jova Ritopečki, Dragutin Grbić,Steva Kragujević, Stanoje Bojović, Srboljub Vranić, Moma Vučićević, Žika Milutinović, Aleksa Pešić, Petar Otoranov, Zoran Sekulović, Dobrivoje Urošević, Ivan Nikolić, Milisav Čekić, Mioljub Jelesijević, Radoslav Grujić, Sulejman Sulejmanović, Vasilije Latinkić, Miodrag Ćirović, Živorad Klajsner, Milorad Isailović, Aleksandar Šimon, Zdravko Bosorović, Volter Jadrešin, Aleksandar Negotinac, Ratomir Knežević, Bratislav Patrnogić, Dragan Marković, Dragan Maksimović, Milan Janković, Ljubomir Patrnogić, Stojan Đorđević, Slobodan Miljojković, Zoran Grujić, Gradimir Višnjić, Dušan Milijić, Dragan Jevremović, Slobodan Boćarski, Miroslav Nikolić, Predrag Kujundžić, Vidoje Mojsilović, Dragan Timotijević, Miša Vukadinović, Žika Živanović, Žikica Jovanović, Srđan Ilić, Sulejman Sulejmanović, Emil Vaš, Darko Vojinović, Imre Sabo, Dragoljub Zamurović, Rade Bošnjak, Dragan Bajić, Branko Belčić, Rade Kovačević, Vican Vicanović, Milan Rašić, Rade Krstinić, Vukica Milača, Aleksandar Koković, Toma Janić, Zoran Ilić, Tomislav Grujičić, Milan Đurica, Anđelko Vasiljević, Latif Adrović, Zoran Anastasijević, Duško Vranić, Zoran Kršljanin, Ivan Milutinović, Braca Bajić, Darko Ćirkov, Zoran Grebenar, Sava Radovanović, Milan Miletin, Miloš Jelesijević, Vlada Marković, Željko Jovanović, Vesna Lalić, Milan Melka, Koča Sulejmanović, Dado Đilas, Aleksa Aleksić, Marko Metlaš, Milorad Milaković, Jelena Jakovljević, Petar Pavlović, Saša Maksimović, Dragan Udovički, Saša Ćambić, Aleksandar Filipović i Aleksandar Pavlović.

Vrh strane

Studentski bunt ’68, Izložba fotografija, knjiga i dokumenata

Studentski bunt ’68, Izložba fotografija, knjiga i dokumenata, Galerija Biblioteke grada Beograda, 2-5. Juni 2008. Na izoložbi su, između ostalog, prikazane i fotografije koje je tokom studentskih nemira i demonstracija 1968. snimio Stevan Kragujević. One se, u celovitijim izboru, uz knjige i publikacije u kojima su zastupljene (Mirko Arsić, Dragan R. Marković: '68.Studentski bunt i društvo. Fotografije: Stevan Kragujević – izdanja 1984, 1985, 1988, 1989; Časopis Új Symposion br. 12, 1988; knjige Živojin Pavlović: Ispljuvak pun krvi, Dnevnik ' 68. , 1990, 1999); fotomonografija Stevana Kragujevića Prostor večnosti, 2003), uz plakate, pisma, i drugi materijal, čuvaju u Muzeju istorije Jugoslavije u okviru Legata Stevana Kragujevića, kao i u Istorijskom arhivu Beograda (Legat porodice Kragujević).

Vrh strane

Osnivanje Legata porodice Kragujević, Istorijski arhiv Beograda, 16. septembar 2010.



Velika fotografska i dokumentarna zaostavština, knjige, pisma, i drugi materijali koji svedoče o više od pola stoleća u životu grada, ovekovečenog kamerom fotoreportera i umetničkog fotografa Stevana Kragujevića, kao i knjige njegove kćeri pesnikinje Tanje Kragujević, dokumenti vezani za njene književne početke, nagrade, i priznanja, kontakti sa nizom savremenika iz zemlje i inostranstva, kako Stevana Kragujevića, tako i Tanje, hronologija njihovog rada, uz podršku supruge i majke – Lepe Kragujević – iz prve generacije diplomiranih studenata Visoke filmske škole u Beogradu, kasnije spikera i službenika Radio Televizije Beograd – u svetlu značajnih događaja društvenog i kulturnog života u kome su živo učestvovali – osnov su ovog Porodičnog legata. Povodom njegovog osnivanja, priređena je izložba radova Stevana Kragujevića kao i fotosa i knjiga Tanje Kragujević. Pažnju je privlačio poseban, rani fotos Stevana Kragujevića, „Guščarica“, sa kolor slajda iz 1943. godine, na osnovu kojeg je realizovana prva naslovnica u boji u našoj ilustrovanoj štampi – časopis Duga, br. 313 – pod nazivom „Sa vojvođanskog sela“, fotos koji je proslavio Stevana Kragujevića,u ranom periodu njegovog rada, a na kome je autorova supruga Lepa.

Vrh strane

Njujorška filharmonija u Beogradu, Sava centar, 24. oktobar 2010.

Mala i unekoliko neobična izložba fotografija, organizovana je povodom gostovanja Njujorške filharmonije u Beogradu, u Sava centru, na svečanom završetku 42. Bemusa, 24. oktobra 2010. Atmosferu pred nastup čuvene Filharmonije posebno su “zagrejali” napisi u “Politici”, novinara Muharema Šehovića, koji je podsetio da Njujorška filharmonija ne gostuje u Beogradu prvi put. “Prvi put” se zapravo desio 23. septembra 1959. u Domu sindikata, kada je u jugoslovensku metropolu došla Filharmonija iz Njujorka, na čelu sa dirigentom, slavnim kompozitorom i pedagogom Leonardom Bernštajnom, koji se predstavio i kao pijanista.

Da se sve zbilja desilo, posvedočila je, na inicijativu jedne čitateljke, dokumentacija “Politike”, ali i dodatno svedočenje o tome da su na Zemunski aerodrom (onog u Surčinu još nije bilo), sletela tri aviona, a goste su dočekali Krešimir Baranović, direktor Beogradske filharmonije, Mihailo Vukdragović, sekretar Saveza kompozitora Jugoslavije, dirigent Živojin Zdravković, te predstavnici grada, Jugokoncerta, Američke ambasade: “I čuveni kritičar Branko Dragutinović bio je na istom mestu gde i naša čitateljka, 23. septembra 1959. godine… Svedok tog dočeka bio je i fotoreporter „Politike” Stevan Kragujević!”, piše Šehović. Njujorška filharmonija, koja je bila na velikoj evropsko-azijskoj turneji, istog dana održala je i koncert, a već naredne večeri svirali su u Zagrebu u tamošnjem bioskopu “Central”.

Jedinstveni snimci ovog gotovo zaboravljenog koncerta, iz davne 1959. godine, predstavljeni su publici u holu Centra Sava, 24. oktobra 2010, na izložbi koja je trajala samo jedan dan – a obelodanila je prvo gostovanje Njujorške filharmonije u Beogradu – upravo fotozapisima Stevana Kragujevića.

Zahvaljujući Anđelku Vasiljeviću, fotoreporteru “Politike”, ova neočekivana, poshumna izložba fotosa Stevana Kragujevića, prilikom zatvaranja 42. Bemusa i sjajnog koncerta Njujorške filharmonije, ovekovečena je, kao paralelni događaj, iz drugog vremena, kome su, pored brojih posetilaca, prisustvovali i ambasadorka SAD u Srbiji Meri Vorvik i direktor Beogradske filharmonije Ivan Tasovac. Ujedno, ova izložba je svojevrsni dokaz da Stevan Kragujević, agilni fotoreporter “Politike”, nije bio čovek “faha”. Svakodnevno je pratio najvažnije društveno-političke događaje u zemlji, ali je bio i na svim važnim kulturnim zbivanjima, izložbama, filmskim i pozorišnim premijerama, koncertima.

Vrh strane

Izložba – Slobodan Marković (Libero Markoni). Narodna biblioteka Srbije 20. oktobar-20. novembar 2011.

Na pozivnici za izložbu reprodukovan je portret umetnika iz 1983, čiji je autor Stevan Kragujević. Izložbu su organizovali Udruženje književnika Srbije i Narodna biblioteka Srbije. Slobodan Marković – Libero Markoni – novinar, slikar i poeta, “najpesničkiji pesnik koji je živeo u Beogradu” (Branko V. Radičević), predstavljen je slikarskim radovima, crtežima, člancima, fotosima Za katalog/pozivnicu ove izložbe korišćen je portret pesnika, snimak Stevana Kragujevića, iz 1983. Fotosi Stevana Kragujevića zastupljleni su i u knjizi: Mr Ksenija Šukuljević Marković: Slobodan Marković. 1928-1990. Pesnik, slikar, novinar, koju je povodom 20 godina od smrti pesnika izdao Službeni glasnik (Beograd, 2011). Fotografije Stevana Kragujevića, kao i ona na kojoj je pesnik sa samim Stevanom Kragujevićem, nalaze se na stranama. 82-83 ove knjige.

 

Vrh strane

Dani sećanja – Spomen izložba, Senta, 17. april 2012.

U organizaciji Društva prijatelja arhiva i muzeja “Dudaš Đula” u Senti, organizovani su Dani sećanja na značajne Senćane. Tako je obeležena i dvostruka godišnjica – 90 godina od rođenja i deset godina od smrti Stevana Kragujevića, omiljenog „Štice“.

U Kući umetnosti u Senti, 17. aprila 2012. priređeno je posebno Veče sećanja, kao i izložba Život i rad Stevana Kragujevića. Celokupni propratni materijal – pozivnica, memorijalne karte, nalepnice – bio je u znaku omiljenog sugrađanina i čuvenog jugoslovenskog i srpskog reportera, koji je, tokom decenija uspešnog rada i karijere, ostao veran zavičaju. Tako su štampane karte – reprodukcija čuvenog fotosa “Kubikaši”, iz 1950. godine, kao i pozivnica, sa Stevanovim fotosom senćanskog korzoa iz 1944, na kome je jedan od poznatih fotografa tog vremena, vlasnik fotoateljea “Fotoetika”Franjo Brindl. Celokupni materijal verifikovan je posebnim filatelističkim pečatom i markom, trajnim znakom ovih memorijalnih datuma.

Dan činjenja (“AGO-TAGO”), 2. oktobra 2012. u Senti bio je posvećen Ludoviku Sekerešu, esperantisti (1927-2007), kao i Stevanu Kragujeviću, fotografu (1922-2002), u organizaciji Društva za esperanto iz Sente. Tada su članovi ovog Društva, posetili večna počivališta svojih znamenitih sugrađana, i položili cveće.

U pripremi Večeri sećanja na Stevana Kragujevića Šticu i oraganizovanju izložbe Stevana Kragujevića posebno se angažovao kulturni entuzijasta i višedecenijski pregalac g. Imre Belec. Tokom decenija, sačuvao je Šticinu karikaturu slovenačkog dizjanera i slikara Beneta Kušara, i priložio je za izradu spomen-karte.

Na otvaranju same izložbe u Kući umetnosti o fotografskoj umetnosti Stevana Kragujevića sa osvrtom na njegovo veliko “zavičajno poglavlje”, govorili su Tanja Kragujević i dr Draginja Ramadanski.

     

Vrh strane

“Čuvari uspomena i svedoci istorije”. Promocija monografije Darka Dozeta Novi Sad, 23. april 2014, sa pratećim izložbama fotografija.

Knjigu koju je sačinio Darko Dozet, dugogodišnji fotoreporter “Novosti”, “Tanjuga” i “Večernjih novosti” izdala je Fotoasocijacija Vojvodine. Monografija obuhvata 61 autora i prezentuje oko 330 fotografija. Uvodni tekstovi kao i prezentacije autora u knjizi dati su dvojezično, na srpskom i engleskom jeziku. Beleška o Stevanu Kragujeviću i njegove fotografije u knjizi nalaze se na str.78-79.

Knjiga je promovisana u Kulturnom centru Novog Sada, 23. aprila 2014, a tim povodom je otvorena i izložba izabranih fotografija iz monografije, koja je trajala do 1. maja.

“Fotoreporterska nova godina", koju decenijama naizmenično organizuju fotoreporteri "Dnevnika" i "Mađar Soa" održana je 26.decembra 2014. u 18. časova u Muzeju Vojvodine, Dunavska 37, kao manifestacija prvi put otvorena za širu javnost, obeležena izložbom fotografija „Čuvari uspomena i svedoci istorije". Na izložbi je predstavljeno više od 50 autora, koji su radili i stvarali u Vojvodini od Drugog svetskog rata do danas.

Mediji su zabeležili:

Izložbu čine radovi više od 50 autora, koji su stvarali u Vojvodini od Drugog svetskog rata do danas, između ostalih: Geza Barta i Julije Brežan koji su udarili temelje fotoreporterskog poziva u pokrajini, pa utemeljivači kvalitetne fotografije u staroj dami srpskog novinarstva, listu „Politika“ Stevan Kragujević, Petar Otoranov i Jovan Ritopečki, osnivači foto-službe Nacionalne agencija Tanjug i reporteri zaslužni za njene svetske domete Branislav Obradović, Hristifor Nastasić, Bogdan Bradvarević, Anton Vaš, Nedeljko Deretić…Tu su, razume se, i Jovan Vajdl i Stevan Lazukić koji su radeći za novosadski „Dnevnik“ fotografske strandarde u tom listu podigli na svetski nivo. Tu je i Borivoj Mirosavljević koji, pored odličnog oka, i perom beleži, publikuje i od zaborava spašava sve što se tiče srpske fotografije”.

“Čuvari uspomena i svedoci istorije”
, Muzej Vojvodine, Kikinda, 16. jun 2014. Izložba fotografija fotoreportera Vojvodine, koji su svojim kvalitetom i radom zaslužili mesto među 60 najboljih otvorena je u Muzeju u 19 časova. Na otvaranju izložbe su, pored autora Darka Dozeta, uzeli učešća i Borivoj Mirosavljević i Imre Sabo.Među izloženim fotografijama nalazio se fotos Stevana Kragujevića “Kubikaši”.

Mediji su tom prilikom preneli tekst uvodnih stranica Monografije, iz pera Borivoja Mirosavljevića, u kome se naglašava značaj i uloga fotografije, sa primerima koji su ne bez razloga vezani upravo za rad Stevana Kragujevića i njegove antologijske doprinose. Ujedno, ovaj esej o fotografiji upozorava na porazna iskustva gašenja medija i uništavanja fotoarhiva te izražava nadu da će se uloga i značaj fotografije više uvažavati promenom društvene svesti sredine. Na zvaničnom sajtu Fotoasocijacije Vojvodine 18. decembra 2014. prenet je tekst Borivoja Mirosavljevića:

Pionirska uloga Vojvođana u razvoju foto-žurnalizma Srbije. SLIKOM DO ISTINE

Knjiga Živojina Pavlovića „Ispljuvak pun krvi“, posvećena studentskim nemirima u Beogradu, sasvim se preporodila kad su na njenim stranama svetlost dana ugledale, do tada neobjavljene, fotografije Steve Kragujevića, legendarnog fotoreportera „Politike“, snimljene na istom događaju kojem je knjiga posvećena. Oduševljeni autor knjige je tom prilikom zaključio: „Bez fotografija je istorija samo privid!“ Ova značajna konstatacija o moći fotografije stigla je, s velikim zakašnjenjem, i do poslanika u Skupštini Srbije koji su, prvi put u istoriji ovog naroda, prilikom izglasavanja novog Zakona o kulturi Srbije, 2009. godine, u njega ubacili, među najznačajnije delatnosti naše kulture, i tu magičnu reč – f o t o g r a f i j a!

U oba navedena slučaja najneposredniji učesnici su Vojvođani, novinari, fotoreporteri i likovni stvaraoci u oblasti fotografije: u prvom Steva Kragujević, rođeni senćanski fotograf, a u drugom fotoreporteri iz vojvođanskih redakcija i njihove strukovne asocijacije Foto kino i video savez Vojvodine i Društvo novinara Vojvodine, koji su inicirali amandman usvojen prilikom donošenja novog Zakona o kulturi Srbije.

Ustoličenjem fotografije kao zakonske kategorije konačno je i formalno stavljena tačka na dileme o njenom društvenom statusu i značaju, ali je istovremeno stvorena obaveza da se reše neka krucijalna pitanja njene budućnosti. Dovoljno je ovom prilikom ukazati samo na jednu činjenicu: Srbija je jedina zemlja u Evropi koja nema muzej fotografije! A sveci blago raznose! Svakodnevno se, bez ikakve odgovornosti, uništavaju bogate foto-arhive novinskih i televizijskih kuća, istaknutih fotoreportera, umetničke i dokumentarne fotografije, digitalni snimci se nemilice brišu… Sve je još gore nego što je bilo dok fotografija nije postala zakonska kategorija! Kao da nam se stalno ponavlja poznata priča: pravimo zakone da imamo šta da kršimo!
Fotografija je nacionalno blago bez ikakve zaštite! Slikom do istine. Iz knjige “Čuvari uspomena i svedoci istorije”, str. 4.

“Čuvari uspomena i svedoci istorije”. Izložba u Somboru, 30. oktobar 2015. Mala Sala Kulturnog centra “Laza Kostić”.

 

Vrh strane

Muzej istorije Jugoslavije 1. april 2015., svečanost i konferencija za štampu

Povodom potpisivanja Ugovora o daru, i osnivanja Legata poznatog jugoslovenskog i srpskog fotoumetnika i fotoreportera Stevana Kragujevića. Na osnovu donacije Tanje Kragujević, umetnikove kćeri, dokumentarna građa Muzeja obogaćena je sa 6000 crnobelih negativa i 1500 fotografija, koje je Kragujević, kao agilni fotoreporter, Direkcije za informacije pri vladi SFRJ, potom Tanjuga, a posebno “Politike”, i brižan čuvar fotodokumentacionog blaga, ostavio kao svedočanstvo o društveno-političkim zbivanjima, kulturnom i umetničkom životu druge polovine prošlog veka, i počeka novog, u nekadašnjoj Jugoslaviji, kao i u Srbiji, i u Beogradu. Time je zaokružena prva faza saradnje Tanje Kragujević i Muzeja istorije Jugoslavije, a Legat će i dalje biti obogaćivan novim prilozima.

Ugovor o osnivanju Legata potpisale su, u prisustvu prijatelja, saradnika Muzeja, i uz znatnu pažnju medija, gđa Neda Knežević, direktorka MIJ, i Tanja Kragujević, umetnikova kći, a tom prilikom je velikom broju okupljenih novinara, kulturnih radnika i prijatelja Muzeja i porodice, posredstvom video projekcija, prikazan izbor fotografija iz opusa Stevana Kragujevića, koje je pripremio, u svojoj prezentaciji Legata, kustos Muzeja Radovan Cukić.

Vrh strane

TV INTERVUJI

Vrh strane

Kamenko Katić, TV Beograd, emitovano 12. juna 1996. na Drugom programu RTS

Kamenko Katić, TV Beograd, emitovano 12. juna 1996. na Drugom programu RTS.a 19.30.

Vest iz Politike Ekspresa – Fotografije ovekovečene TV kamerom – dokumentarna emisija o Stevanu Kragujeviću (7. jun 1996), pod naslovom Zaustavljeno vreme, govori o fotoreportaži koju je ekipa RTS, Televizije Beograd, predvođena Kamenkom Katićem snimila u Senti, „ o jednom od najstarijih domaćih fotoreportera“, takođe, „jednom od najznačajnijih stvaralaca na polju fotografije“. Povod za snimanje emisije je vredan jubilej koji Kragujević obeležava: 60 godina bavljenja fotografijom i 45 godina novinarskog iskustva. Naime, Stevan Kragujević je karijeru fotoreportra započeo 1949. godine u Tanjugu, da bi 1953. godine prešao u dnevni list „Politika“, gde je kao urednik fotografije 1982. godine otišao u penziju. Autor članka dalje navodi: „Kamere RTS zabeležile su i kadrove sa samostalne izložbe fotografija Stevana Kragujevića koja je pod nazivom „Senta koje više nema“ održana u gradskom muzeju.... Ovo svojevrsno svedočanstvo o istoriji domaće posleratne fotografje biće emotivano 12. juna, neposredno pred Dan novinara Srbije“.

Upravo na ovaj dan, praznik novinara Srbije, 15.juna 1996, u Smederevu, Stevanu Kragujeviću uručena je značajno priznanje – Nagradu za životno delo „Svetozar Markovič“ – koju dodeljuje Udruženje novinara Srbije. Nagrada mu je dodeljena „za stotine hiljada fotoreporterskih zapisa istorijske vrednosti i odanost profesiji“.

Vrh strane

Portret Stevana Kragujevića: Razgovor s povodom.

Radio televizija Vojvodine, Dokumentacija. Redakcija na mađarskom jeziku, urednik Nandor Kartag, TV Novi Sad, 6. avgust 2000. Emitovano 2001, reemitovano 10. oktobra 2011. u 21. čas. Urednik programa Nandor Kartag razgovarao je sa Stevanom, u njegovom domu u Senti – ulica Zlatne grede 9, stran 7 – na mađarskom jeziku. Stevan je tom prilikom ukazao na značajne momente svojih profesionalnih početaka u Senti, govorio o zanimljivim i uzbudljivim trenucima u karijeri, listao fotose iz svoje bogate fotoarhive, a kamera ga je ovekovečila, sa suprugom Lepom, u i šetnji na senćanskom Keju, gde su nastali njegovi brojni snimci.

Vrh strane

Portret

 

Vrh strane